Pravnik - pitanja i odgovori
Napomena:

Napominjemo da u tekstu koji slijedi koristimo termin „žrtva nasilja u obitelji“ pri tom misleći na žrtve bez obzira na spol i dob!
Imenice kao što su: posredovatelj, tuženik, predstavnik i sl. – govore o službenim i privatnim osobama, te se zbog njihove dužine a radi lakšeg razumijevanja ispisuju u muškom rodu iako se podrazumijeva da to mogu biti i muške i ženske službene i privatne osobe.


U našoj ustanovi pružamo psihosocijalnu podršku, ali i pravne savjete i zaštitu za korisnice/ike smještaja.

To podrazumijeva da korisnica/nik za vrijeme trajanja smještaja, dobivaju besplatne pravne savjete, uslugu pisanja tužbi, žalbi i drugih predstavki vezano za ostvarivanje prava iz sustava kaznenog i obiteljskog prava, kao i vezano za rješavanje imovinsko pravnih pitanja nastalih tijekom bračne ili izvanbračne veze.

Ovdje možete pročitati neka od najčešćih pitanja koja smo uočili u svakodnevnoj praksi, a vezana su za stručni rad pravnika u našoj ustanovi.

Na našoj web stranici u odjeljku: 'Vi pitate – mi odgovaramo!' i Vi možete postaviti pitanje iz navedenih područja prava, ako u ponuđenim odgovorima niste našli onaj koji se odnosi baš na Vaš problem.
Odgovorit ćemo Vam u roku od nekoliko dana, te dati savjet što je potrebno učiniti. Molimo Vas da Vaša pitanja budu konkretna s najbitnijim podacima vezano za Vašu konkretnu situaciju.



Na koji se način žrtve obiteljskog nasilja smještavaju u vašu Ustanovu?
Žrtve obiteljskog nasilja smještavaju se u našu Ustanovu temeljem zahtjeva Centra za socijalnu skrb.

Kojem  se Centru za socijalnu skrb treba prijaviti obiteljsko nasilje? 
Za obiteljsko nasilje nadležan je Centar za socijalnu skrb prema mjestu prebivališta žrtve obiteljskog nasilja.

Koliko dugo žrtva obiteljskog nasilja može boraviti u Domu?
Prilikom dolaska u Dom, sa žrtvom obiteljskog nasilja zaključuje se ugovor o privremenom smještaju na vremenski period do 6 mjeseci, iznimno do godinu dana. 

Koliko iznose troškovi smještaja, odnosno u kojem iznosu žrtve obiteljskog nasilja participiraju u troškovima smještaja?
Troškovi smještaja se u cijelosti podmiruju iz sredstava Doma, te žrtva obiteljskog nasilja nije dužna participirati u troškovima smještaja.

Kako pokrenuti postupak razvoda braka?
Razvod braka tužbom može zahtijevati bračni drug, a oba bračna druga sporazumnim zahtjevom .
Muž nema pravo na tužbu za razvod braka za vrijeme trudnoće žene ili dok njihovo dijete ne navrši godinu dana života. 

Kome se dostavlja tužba (sporazumni zahtjev za razvod braka)?
Temeljem Zakona o parničnom postupku, tužba se dostavlja Općinskom sudu prema mjestu prebivališta tuženika, no ista se u slučaju uzdržavanja može dostaviti i Općinskom sudu na čijem području prebivalište ima tužitelj.

Kako se prilikom razvoda braka odvija postupak na sudu?
Nakon što zaprimi tužbu, sud na prvo ročište poziva tužitelja, tuženika i predstavnika Centra za socijalnu skrb.
Na prvom ročištu sud će odrediti posredovatelja. Posredovatelj će u načelu biti Centar za socijalnu skrb prema mjestu posljednjeg zajedničkog prebivališta tužitelja i tuženika, a sam postupak posredovanja se provodi uvijek kada se postupak radi razvoda braka pokreće tužbom, odnosno kad se postupak pokreće sporazumnim zahtjevom, a bračni drugovi imaju maloljetnu zajedničku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti.
Kada sud odredi posredovatelja, tužitelj se u roku od 15 dana dužan obratiti posredovatelju. Postupak posredovanja traje do tri mjeseca nakon čega je posredovatelj stručno mišljenje dužan dostaviti bračnim drugovima.
Ako bračni drug ne dostavi stručno mišljenje sudu u roku od godinu dana od određivanja posredovatelja, smatrat će se da je tužba ili sporazumni zahtjev za razvod braka povučen.

O čemu se odlučuje prilikom razvoda braka?
U svojoj presudi o razvodu braka sud odlučuje o samoj činjenici razvoda braka, o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti, susretima i druženjima drugog roditelja s malodobnim djetetom, te uzdržavanju malodobnog djeteta, odnosno djece.

Čije mišljenje sud posebice uzima u obzir prilikom određivanja sadržaja roditeljske skrbi?
Prilikom određivanja sadržaja roditeljske skrbi sud posebice uzima u obzir mišljenje Centra za socijalnu skrb. Stranka koja je nezadovoljna prijedlogom Centra za socijalnu skrb o sadržajima roditeljske skrbi ( s kim će dijete živjeti, susreti i druženja… ), može tražiti i vještačenje, no u tom slučaju mora predujmiti i troškove vještačenja koji u prosjeku iznose između sedam i deset tisuća kuna.

Što napraviti ukoliko su bračni odnosi poremećeni, a bračni drugovi ne žele razvod braka?  
U tom slučaju Obiteljski zakon omogućuje da Općinski sud donese odluku o sadržajima roditeljske skrbi ( s kim će dijete živjeti, susreti i druženja, uzdržavanje… ) bez donošenja presude o razvodu braka.

Kako regulirati sadržaje roditeljske skrbi u slučaju prekida izvanbračne zajednice?
Jednako kao i kod razvoda bračne zajednice, ukoliko se traži donošenje odluke s kojim će roditeljem malodobno dijete živjeti, susretima i druženjima, te uzdržavanju, zainteresirana stranka će podnijeti tužbu, slijedom čega će sud provesti parnični postupak.
Ukoliko zainteresirana strana  želi da sud donese odluku o tome s kim će dijete živjeti, te susretima i druženjima, ali ne i o uzdržavanju, u tom će slučaju Općinskom sudu podnijeti prijedlog o kojem će sud odlučivati u izvanparničnom postupku.

Da li odluke o sadržajima roditeljske skrbi moraju važiti isključivo po pravomoćnosti presude ( u slučaju parničnog postupka ), odnosno rješenja ( u slučaju izvanparničnog postupka ) ili se sudske odluke mogu izvršavati i prije pravomoćnosti?
Tužitelj (parnični postupak), odnosno predlagatelj (izvanparnični postupak), prilikom podnošenja tužbe (prijedloga) ali i tijekom trajanja postupka može zahtijevati donošenje privremenog rješenja kojim bi se do pravomoćne sudske odluke reguliralo pitanje sadržaja roditeljske skrbi (s kim će maloljetno dijete živjeti, susreti i druženja, uzdržavanje).
Prednost privremenog rješenja je što eventualna žalba ne odgađa njegovo izvršenje.

Da li se pitanje uzdržavanja malodobne djece rješava isključivo na sudu?
Ukoliko se obje stranke suglase, pred mjesno nadležnim Centrom za socijalnu skrb se može zaključiti nagodba o uzdržavanju koja u tom slučaju ima snagu sudske ovršne isprave.

Koji je minimalni iznos koji sud može odrediti za uzdržavanje maloljetne djece?
Temeljem članka 232. Obiteljskog zakona minimalni iznos  koji je dužan platiti roditelj s kojim dijete ne živi određuje se u postotku od prosječne mjesečne isplaćene plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu, i to:
za dijete do 6 godina 17% prosječne plaće
za dijete od 7 do 12 godina 20% prosječne plaće
za dijete od 13 do 18 godina 22%

no međutim, ako je obveznik uzdržavanja dužan uzdržavati više djece, obveza uzdržavanja može biti određena i u manjem iznosu od gore navedenih, ali tako da ne bude manja od jedne polovice gore pomenutih iznosa.

Što učiniti ako sam pod utjecajem ozbiljne prijetnje za svoj život i zdravlje, majci izvanbračnog druga darovala nekretninu?
U tom slučaju Općinskom sudu možete sukladno Zakonu o obveznim odnosima uputiti tužbu radi utvrđenja ništetnosti  ugovora o darovanju nekretnine, te zahtijevati vraćanje nekretnine u posjed  i vlasništvo, ili pak, odgovarajuću naknadu u novcu prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke.
Istovremeno, temeljem Ovršnog zakona možete predložiti donošenje privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja predmetne nekretnine, za čiju provedbu su nadležni zemljišno knjižni odjeli Općinskih sudova.  

 

Anketa

Puno bi manje žena trpjelo obiteljsko nasilje kada bi u državi vladala bolja ekonomska situacija?