Dom za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji “Duga – Zagreb” otvorio je 2007.g. svoja vrata za DJECU I ODRASLE žrtve obiteljskog nasilja. Ovaj Dom PRVI JE TAKVE VRSTE U GRADU ZAGREBU. Naime, prije nego smo dobili sve potrebne dozvole za rad od tada nadležnog Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, dobro su nas pregledale i provjerile različite inspekcije.
Stoga s ponosom možemo istaknuti da smo zadovoljili zahtjevne kriterije vezano za izgled i opremljenost prostora, zatim za vrstu opreme koju koristimo kao i za razinu stručnosti ljudi koji u domu rade sa žrtvama obiteljskog nasilja.
Svakodnevno pružamo uslugu smještaja, prehrane, održavanje higijene, brige o zdravlju i psihosocijalnog tretmana uz pravnu pomoć. SVE NAVEDENO ZA KORISNIKE SMJEŠTAJA JE BESPLATNO.
Tijekom razdoblja od 2007.g. – 2017.g., smjestili smo 929 žrtava, od čega je bilo 400 (43%) žena i 529 (57%) djece. Od 2009.g.-2017.g., u naš tretmanski centar upućeno je 1120 počinitelja nasilja u obitelji na psihosocijalni tretman temeljem sudskog rješenja koja proizlaze iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (zaštitna mjera) te iz Kaznenog zakona (sigurnosna mjera). Od ukupno upućenih na psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u obitelji njih 856 (76%) su muškarci i 264 (24%) su bile žene. Usluge našeg savjetovališta za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja, od 2005.g. – 2017.g., koristilo je ukupno 7598 klijenata od čega je bilo 5704 (75%) (žena i 1926 (25%) muškaraca.
U procesu djelovanja protiv nasilja u obitelji kada je do njega već došlo, važno je da postoji mogućnost da na određeno vrijeme žrtva bude zaštićena i sigurna od izloženosti nasilju. Tek kada se žrtva odmakne od pritiska i straha može slobodno djelovati i efikasno savladavati konkretne probleme na putu izlaska iz kruga nasilja. Vrlo je važno pri tom pružiti uz fizičku zaštitu i odgovarajuću psihološku te savjetodavnu pomoć koja uključuje pomoć pri rješavanju niza svakodnevnih socijalnih potreba i prava iz pozitivnih pravnih propisa. Pravno savjetovanje u podlozi je mnogih dobrih odluka i poteza koje žrtva može poduzeti da osigura bolji socijalni kao i psihološki status za sebe i svoju djecu. Napominjemo da zaštitu u skloništu za žrtve obiteljskog nasilja traže isključivo žene žrtve jer se radi o razvijenom strahu za vlastiti život. Naša ustanova može primiti na smještaj i muškarce žrtve obiteljskog nasilja kojih proizlazi da ima oko 25% u odnosu na žene žrtve. No, vrsta nasilja kojima su muškarci izloženi u obitelji ne dovodi ih u stanje straha za vlastiti život, pa vjerujemo da je to razlog ne traženja smještaja i skrivanja pred partnericom ili drugom članicom obitelji.
Psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u obitelji (m/ž) – provodi se prvenstveno u svrhu prekida nasilnog ponašanja u obitelji i zaštite žrtve. Tretman nije dobrovoljan za nasilnike (m/ž), te ga presuđuje sud i traje do 6 mjeseci. Provodimo individualni i grupni rad te kontakte sa žrtvom (m/ž). U provedbi tretmana formiramo tzv. “muške”, “ženske” i “mješovite” grupe počinitelja nasilja u obitelji. Po završetku tretmana počinitelji (m/ž) obavezno ispunjavaju evaluacijski upitnik. Tri mjeseca nakon završetka tretmana kontaktiramo počinitelja i žrtvu (m/ž), radi uvida u vrstu i kvalitetu njihovog odnosa.
Savjetovalište radi tri puta tjedno u popodnevnim satima od 16.30 – 19.30. Savjetovanje provodimo za sve one koji imaju potrebu informirati se kako se zaštiti ili provjeriti da li je ponašanje kojem su izloženi prihvatljivo ili se radi o nasilju. Savjeti se mogu dobiti putem e-maila, telefonom ili osobnim dolaskom.
U Domu su svi oblici tretmana i savjetovanja za žrtvu besplatni, kontinuirani i prilagođeni njenom individualnom statusu. Provode se i radno-okupacijske aktivnosti u cilju ispunjenja slobodnog vremena na kvalitetan način.
STATISTIKA Statistike pokazuju da se nasilje nad ženama i djecom obično događa unutar obitelji. Svjetska zdravstvena organizacija izdala je izvješće koje otkriva da je između 10 i 69% žena (ovisno o kojoj se zemlji radi), podvrgnuto nasilju od strane njihovih supruga ili partnera tijekom njihovog života.
Preko 80% incidenata eskalacije nasilja u obitelji, a tu spadaju i najteži zločini ubojstva, počinili su muškarci nad ženama. Stoga je nasilje nad ženama prepoznato kao ozbiljan društveni problem, posebno zbog posljedica koje ostavlja na djecu ako ga gledamo kroz prizmu trans-generacijskog prijenosa modela ponašanja. To znači da djeca kao negativni uzor imaju nasilničko ponašanje prema njima samima ili prema majci zbog čega postoji opravdana opasnost da isti model ponašanja prenesu i u svoje obiteljske zajednice kada odrastu.
ISTRAŽIVANJE (rujan 2007)
Prema istraživanju agencije PULS, koje je naručio Dom „Duga-Zagreb“ u rujnu 2007., proizlazi da se nasilje događa čak u svakoj trećoj obitelji, a čak 40% građana Hrvatske poznaje najmanje jednu žrtvu obiteljskog nasilja!
Alarmanti su i podaci MUP-a prema kojima je u 2006. bilo izloženo 20 883 osobe, a među njima je bilo čak 4 010 maloljetne djece!
Dodatna poteškoća jest činjenica da se kod djece razvijaju negativni mehanizmi obrane zbog čega često dobivamo nesamopouzdanu, nepovjerljivu i nesretnu mladu osobu koja često u perspektivi ima problem s ostvarivanjem emotivnih veza i uopće kvalitetom odnosa u različitim interakcijama.Zato je primarna potreba osnažiti i pomoći djeci i odraslim osobama – žrtvama obiteljskog nasilja da realno sagledaju situaciju u kojoj se nalaze.