Što žrtva nasilja u obitelji može učiniti?
- Potražite stručnu pomoć (centar za socijalnu skrb, savjetovališta za žrtve nasilja…)
- Podnijeti policiji prijavu zbog nasilja
- Zamolite obitelj i prijatelje za potporu
- Zamolite vjerske predstavnike koji vas potpomažu da i oni interveniraju
- Napravite planove za odlazak: pronađite smještaj, pripremite novac, potražite zaposlenje, spakirajte osnovne stvari
- Privremeno se iselite
- Otiđite u sklonište
- Zatražiti razvod
Što mogu učiniti prijatelji i rodbina?
- Saslušajte i dopustite da govori o svojim osjećajima.
- Ne prosuđujte i ne savjetujte. Razgovarajte s njom/njim o njezinim/njegovim opcijama.
- Fizička sigurnost je na prvom mjestu. Ako vjerujete da je u opasnosti, recite to žrtvi. Pomozite žrtvi isplanirati izlaz u toj situaciji.
- Poštujte njezino/njegovo pravo na tajnost.
- Pokažite da vam je stalo i da želite pomoći.
- Dozvolite žrtvi da iskaže kako se osjeća i podupirite njezine/njegove odluke. Dopustite žrtvi da govori i o dobrim aspektima veze. Ne pokušavajte umanjiti njene/njegove osjećaje prema partneru/partnerici. Ne kritizirajte žrtvu zato što s njim/njom živi nego objasnite kako se zlostavljanje bez intervencije s vremenom pojačava.
- Dajte jasne poruke uključujući:
- Nasilje nikada nije prihvatljivo ili opravdano.
- Sigurnost žrtve i sigurnost njezine/njegove djece su uvijek najvažnija pitanja.
- Napad na suprugu/supruga je kazneno djelo.
- Žrtva nije ta koja uzrokuje nasilje.
- Žrtvu se ne može okriviti za ponašanje partnera/partnerice.
- Žrtva ne može promijeniti ponašanje partnera/partnerice.
- Isprike i obećanja neće okončati nasilje.
- Žrtva nije luda/lud.
- Nasilje nije gubitak kontrole, nego sredstvo kontrole.
- Porazgovarajte kako nasilje utječe na djecu.
- Ohrabrite nju/njega u smislu da svaki put kada zatraži pomoć stječe emocionalnu snagu potrebnu za donošenje djelotvornih odluka. Ona/on je možda zastrašena/zastrašen i blokirana/blokiran ili zbunjena/zbunjen da bi odmah mogla/mogao poduzeti neke mjere.
- Iako se policija može zamoliti da otprati žrtvu kući da bi uzela/uzeo svoje osobne stvari, objasnite žrtvi da bude spremna/spreman na mogućnost hitnog napuštanja svoga doma. Mora pripremiti potrebne dokumente i fotokopije kao i važne stvari npr:
- kreditne kartice, bankovne knjižice
- zdravstvene iskaznice
- putovnicu, izvode iz matične knjige rođenih, domovnice
- ključeve stana
- lijekove
- dječje omiljene igračke, odjeću i sl.
- Žrtva nasilja u obitelji bez obzira na spol i dob, treba našu podršku i ohrabrenje da bi mogla/mogao odabrati ono što je za nju/njega najbolje. Ipak postoje neki oblici savjeta koji nisu korisni dapače mogu biti opasni:
- Ne govorite žrtvi što da radi, kada da napusti dom ili kada da to ne učini.
- Ne govorite žrtvi da se vrati dok traje takva situacija te da se malo više potrudi.
- Ne spašavajte žrtvu pokušavajući naći brza rješenja.
- Ne savjetujte žrtvu da pokuša razgovarati sa svojim partnerom/partnericom i tako izgladi situaciju.
- Ne dovodite se u opasnost sučeljavanja sa napadački raspoloženim partnerom/partnericom.
- Ne govorite žrtvi da bi trebala/trebao ostati kod kuće zbog djece.
- Nikada ne preporučujte bračno savjetovanje u situacijama emocionalnog ili fizičkog zlostavljanja. To je opasno za žrtvu i neće dovesti do rješenja koje bi bilo u njenom/njegovom interesu, barem ne odmah nakon incidentne situacije, a bez prethodnog odvojenog tretiranja i žrtve i počinitelja/teljice nasilja u obitelji.
- Potičite odvojeno savjetovanje za muškarca i ženu.
Što može učiniti zajednica?
- Intervenirati ukoliko ste svjedok ponašanja za koje vjerujete da je nasilno
- Informirati i sebe i druge o nasilju u obitelji, ugovorite razgovor u vašoj školi, centru za socijalnu skrb ili lokalnoj samoupravi
- Zauzimajte se za bolje i kvalitetnije usluge za žrtve nasilja u obitelji pri policiji i vladi
- Saslušajte i vjerujte žrtvi koja/koji vam se povjerava; pitajte žrtvu kako možete pomoći i što je potrebno da se osjeća sigurnije (ona ili on)
- Podupirite pravo svih žrtava nasilja u obitelji da žive u sigurnosti