Napomena:
Napominjemo da u tekstu koji slijedi koristimo termin „žrtva nasilja u obitelji“ pri tom misleći na žrtve bez obzira na spol i dob!
Imenice kao što su: posredovatelj, tuženik, predstavnik i sl. – govore o službenim i privatnim osobama, te se zbog njihove dužine a radi lakšeg razumijevanja ispisuju u muškom rodu iako se podrazumijeva da to mogu biti i muške i ženske službene i privatne osobe.
U savjetovalištu pružamo psihosocijalnu podršku, ali i pravne savjete za pitanja s područja obiteljskog prava te pitanja iz domene obiteljskog nasilja.
Ovdje možete pročitati neka od najčešćih pravnih pitanja koja smo uočili u svakodnevnoj praksi.
Na našoj web stranici u odjeljku: SAVJETOVANJE’ i Vi možete postaviti pitanje ako u ponuđenim odgovorima niste našli onaj koji se odnosi baš na Vaš problem.
Odgovorit ćemo Vam u roku od nekoliko dana te dati savjet što je potrebno učiniti.
Molimo Vas da Vaša pitanja budu konkretna s najbitnijim podacima vezano za Vašu konkretnu situaciju.
Na koji se način žrtve obiteljskog nasilja smještavaju u vašu Ustanovu?
Žrtve obiteljskog nasilja smještavaju se u našu Ustanovu temeljem zahtjeva Hrvatskog zavoda za socijalni rad, odnosno na zahtjev policije ukoliko se radi o hitnom postupanju.
Kojem se zavodu za socijalni rad treba prijaviti obiteljsko nasilje?
Za obiteljsko nasilje nadležan je područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad prema mjestu prebivališta žrtve obiteljskog nasilja.
Međutim, gdje god da se nađete, Zavod i policija će postupati kako bi Vas zaštitili.
Koliko dugo žrtva obiteljskog nasilja može boraviti u Domu?
Boravak u Domu određena je Zakonom o socijalnoj skrbi, a on određuje da boravak može trajati do 6 mjeseci, iznimno do godinu dana. Prilikom dolaska u Dom, sa žrtvom obiteljskog nasilja zaključuje se ugovor o privremenom smještaju.
Koliko iznose troškovi smještaja, odnosno u kojem iznosu žrtve obiteljskog nasilja participiraju u troškovima smještaja?
Troškovi smještaja se u cijelosti podmiruju iz sredstava Doma te žrtva obiteljskog nasilja nije dužna participirati u troškovima smještaja.
Što se događa nakon što policiji ispričam što se dogodilo?
Kada zatražite intervenciju ili u policijskoj postaji date iskaz na okolnosti pretrpljenog obiteljskog nasilja, policija je dužna odmah postupati. Po pozivu moraju izaći na lice mjesta i provesti službene radnje koje između ostalog obuhvaćaju prekid nasilja, pružanje pomoć žrtvi, davanje upute o njenim pravima, općenito informiranje itd.
Tko odlučuje hoće li postupak biti vođen kao prekršaj ili za kazneno djelo?
Policija, prema praksi (ako se radi o djelu s kojim se često susreću, a ponekad nakon konzultacija s državnim odvjetništvom) odlučuje hoće li protiv počinitelja podnijeti optužni prijedlog (prekršajni postupak) ili kaznenu pravu (kazneni postupak).
Također je moguće da policija zaključi da ne postoje elementi za podnošenje kaznene prijave niti optužnog prijedloga. Tada žrtva osobno može podizanjem optužnog prijedloga pokrenuti prekršajni postupak ili podnošenjem pisane kaznene prijave izravno državnom odvjetništvu. Međutim, tada bi bilo oportuno angažirati pravnu pomoć, bilo uzimanjem vlastitog odvjetnika ili traženjem besplatne pravne pomoći u savjetovalištima koja se bave takvim savjetovanjem.
Kada dam iskaz policiji, je li to kraj mog sudjelovanja u postupku?
Ne, to nije kraj sudjelovanja u postupku. U pravilu je prva izjava žrtve tek temelj da se krene u prikupljanje relevantnih informacija. Upravo zato je savjet za žrtve da sve važne podatke i informacije odmah daju policiji (kada se dogodilo prvi puta nasilje, povijest doživljenog nasilja ako je dugogodišnje, ponašanje počinitelja, ovisnost o alkolohu ili drogama i sl.).
Odluči li policija podnijeti optužni prijedlog ili kaznenu prijavu od žrtve će se tražiti davanje iskaza/ svjedočenje pred sudom. U svim tim postupcima žrtva ima pravo na vlastitog odvjetnika te na pratnju osobe od povjerenja. Pri sudovima također postoji Ured za podršku žrtvama i svjedocima pa se žrtva može obratiti izravno njima za pomoć (informaciju možete dobiti npr. od suda). Ukoliko je nasilje okvalificirano kao djelo protiv spolne slobode, žrtva ima pravo na savjetnika na teret državnog proračuna prije davanja iskaza, a i na opunomoćenika u kaznenom postupku također na teret državnog proračuna.
Kako pokrenuti postupak razvoda braka?
Postupak razvoda braka uređen je Obiteljskim zakonom koji je podložan promjenama te je uvijek potrebno provjeriti jesu li nastupile promjene zakona, a s obzirom na trenutak kada biste pokrenuli postupak.
Prema trenutno važećem Obiteljskom zakonu (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23):
Razvod braka tužbom (parnični postupak) može zahtijevati bračni drug, a oba bračna druga sporazumnim zahtjevom (izvanparnični postupak).
Ukoliko bračni drugovi imaju zajedničku maloljetnu djecu dužni su prije pokretanja sudskog postupka za razvod braka, sudjelovati u postupku obveznog savjetovanja koje provodi nadležni područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
Što je to postupak obveznog savjetovanja?
Obvezno savjetovanje je oblik pomoći članovima obitelji da donesu sporazumne odluke o obiteljskim odnosima vodeći posebnu brigu o zaštiti obiteljskih odnosa u kojima sudjeluje dijete te o pravnim posljedicama nepostizanja sporazuma i pokretanju sudskih postupaka u kojima se odlučuje o osobnim pravima djeteta.
Svrha obveznog savjetovanja je upoznavanje bračnih drugova s mogućnošću upućivanja u obiteljsko odnosno bračno savjetovalište, upoznavanje s pravnim i psihosocijalnim posljedicama razvoda braka, upućivanje u dobrobit djeteta prilikom donošenja odluka u brakorazvodnom sporu, te izrada plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Obiteljska medijacija ne provodi se u slučajevima obiteljskog nasilja. Po završetku postupka Hrvatski zavod za socijani rad sastavlja izvješće o obveznom savjetovanju koje vrijedi 6 mjeseci od okončanja savjetovanja. U tom roku je potrebno predati zahtjev za razvod.
Što je plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi?
Važno je napomenuti da se razvodom braka ne mijenjaju roditeljska prava niti obaveze prema djeci. Stoga sustav potiče suradnju roditelja u dogovoru oko pitanja roditeljstva nakon razvoda. Također, jednom dogovoreni zajednički plan roditeljske skrbi ne traje zauvijek. Okolnosti se mijenjaju, djeca rastu, a s time i njihove potrebe zbog čega će biti nužno kroz vrijeme prilagoditi plan novim okolonostima. U slučaju promjene okolnosti, ponovo se pokreće postupak obvezno savjetovanja radi izmjene plana.
Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi je pisani sporazum roditelja o načinu ostvarivanja zajedničke roditeljske skrbi u okolnostima u kojima roditelji djeteta trajno ne žive u obiteljskoj zajednici. Planom se mora detaljno urediti: mjesto i adresa djetetova stanovanja, vrijeme koje će dijete provoditi sa svakim od roditelja, način razmjene informacija u vezi s davanjem suglasnosti pri donošenju odluka bitnih za dijete, te razmjene važnih informacija u vezi s djetetom, visinu uzdržavanja kao obvezu roditelja kod kojega dijete ne stanuje i način na koji će se rješavati buduća sporna pitanja.
Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi stječe svojstvo ovršne isprave, ovjerom i odobrenjem suda. Zajedničko ostvarivanje roditeljske skrbi može biti uređeno i odlukom suda koja se temelji na sporazumu roditelja koji su postigli u postupku na sudu.
Sporazumni razvod braka?
Ako oba bračna druga predlažu sporazumni razvod braka, izvanparnični postupak pokreće se prijedlogom za sporazumni razvod braka.
Bračni drugovi koji imaju zajedničku maloljetni djecu, a namjeravaju se razvesti na temelju sporazuma dužni su sastaviti plan zajedničke roditeljske skrbi
Najprije se pokreće postupak obveznog savjetovanja koje se provodi u područnom ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad prema mjestu prebivališta djeteta.
Uz pomoć stručnih radnika centra za socijalnu Zavoda (socijalni radnik, psiholog, pravnik) radi se na izradu Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi
Po primitku izvješća Zavoda za socijalni rad o provedenom obaveznom savjetovanju, bračni drugovi na sudu pokreću postupak razvoda braka, a prijedlogu za sporazumni razvod braka obvezno se prilaže Izvješće o provedenom savjetovanju i Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi.
Rok za podnošenje prijedloga sudu je 6 mjeseci!
Kako regulirati sadržaj roditeljske skrbi u slučaju prekida izvanbračne zajednice?
U slučaju prekida izvanbračne zajednice u kojoj su rođena malodobna djeca a u vezi odluke o roditeljskoj skrbi, provodi se isti postupak. Nužno je provođenje obveznog savjetovanja radi rješavanja pitanja ostvarivanja roditeljske skrbi ili osobnih odnosa u vezi s djetetom te izrada plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Potom roditelji zajednički podnose prijedlog sudu radi odobravanja plana.
Kome se dostavlja tužba (sporazumni zahtjev za razvod braka)?
Sukladno odredbama Zakona o parničnom postupku tužba se dostavlja Općinskom sudu prema mjestu prebivališta tuženika (opće mjesno nadležan) odnosno prema mjestu posljednjeg zajedničkog prebivališta supružnika. No ista se u slučaju uzdržavanja može dostaviti i Općinskom sudu na čijem području prebivalište ima tužitelj.
Uz tužbu/ sporazumni zahtjev obvezno se podnosi izvješće o obveznom savjetovanju.
Kako se prilikom razvoda braka odvija postupak na sudu?
Nakon što zaprimi tužbu, sud na prvo ročište poziva tužitelja, tuženika i predstavnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
Ukoliko nema dogovora, a radi zaštite pojedinih osobnih i imovinskih prava i interesa djeteta, Zavod ili sud će imenovati posebnog skrbnika. (pr. djetetu u drugim postupcima u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi, pojedinim sadržajima roditeljske skrbi i osobnim odnosima s djetetom kad postoji spor među strankama).
Ukoliko se radi o izuzetno poremećenim partnerskim odnosima, kroz postupak razvoda braka i posredovanja, primjenjuju se mjere obiteljsko pravne zaštite / usmeno upozorenje, pisano upozorenje, nadzori nad izvršavanjem roditeljske skrbi, upućivanje u savjetovalište i druge mjere.
O čemu se odlučuje prilikom razvoda braka?
U svojoj presudi o razvodu braka sud odlučuje o samoj činjenici razvoda braka, o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti, susretima i druženjima drugog roditelja s malodobnim djetetom, te uzdržavanju malodobnog djeteta, odnosno djece.
Što napraviti ukoliko su bračni odnosi poremećeni, a bračni drugovi ne žele razvod braka?
U tom slučaju je cijeli postupak isti kao kod izvanbračne zajednice.
Moraju li odluke o izvršavanju sadržaja roditeljske skrbi važiti isključivo po pravomoćnosti presude (u slučaju parničnog postupka), odnosno rješenja (u slučaju izvanparničnog postupka) ili se sudske odluke mogu izvršavati i prije pravomoćnosti?
(Ili) Parnica za razvod traje već godinu dana, a otac ništa ne plaća, što mogu napraviti?
Tužitelj (parnični postupak), odnosno predlagatelj (izvanparnični postupak), prilikom podnošenja tužbe (prijedloga), ali i tijekom trajanja postupka može zahtijevati donošenje privremene mjere kojom bi se do pravomoćne sudske odluke reguliralo pitanje sadržaja roditeljske skrbi (s kim će maloljetno dijete živjeti, susreti i druženja, uzdržavanje). Radi se o hitnom postupku o koj sud mora donijeti odluku odmah, a prednost privremenog rješenja je i u tome što eventualna žalba ne odgađa njegovo izvršenje.
Koji je minimalni iznos koji sud može odrediti za uzdržavanje maloljetne djece?
Sukladno odredbama Obiteljskog minimalni iznos određuje se u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu, i to:
za dijete do 6 godina, 17% prosječne plaće
za dijete od 7 do 12 godina, 20% prosječne plaće i
za dijete od 13 do 18 godina, 22% prosječne plaće.
Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi odredit će tablicu jednom godišnje, a najkasnije do 1. travnja tekuće godine.
Iznimno, potrebe maloljetnog djeteta za uzdržavanje mogu se utvrditi u iznosu nižem od zakonskog minimuma, ali ne manje od jedne polovice zakonskog minimuma ako je obveznik uzdržavanja dužan uzdržavati dvoje ili više djece ili ako dijete vlastitim prihodima pridonosi svojem uzdržavanja.
Drugi roditelj ne plaća alimentaciju, što da radim?
Obveza uzdržavanja djece je zakonsko pravo i obveza roditelja određena Obiteljskim zakonom (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23).
Ukoliko roditelji žive odvojeno, a roditelj s kojim dijete ne živi, ne doprinosi za uzdržavanje djeteta, tada drugi roditelj može tužbom tražiti sud da odlukom o uzdržavanju obveže roditelja obveznika uzdržavanja na plaćanje uzdržavanja djeteta.
Ukoliko postoji odluka/presuda kojom je roditelju određena obveza uzdržavanja za dijete, a isti ne doprinosi za uzdržavanje djeteta ili to čini neredovito ili u manjim iznosima od utvrđenog, tada drugi roditelj može podnijeti FINI zahtjev radi ovrhe na novčanim sredstvima podnoseći kao dokaz odluku suda na kojoj je iskazana pravomoćnost i ovršnost. Tada FINA provodi ovrhu po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama, prema osobnom identifikacijskom broju obveznika plaćanja uzdržavanja, bez njegove suglasnosti.
Međutim, u slučaju da obveznik uzdržavanja nema prihoda moguće je tražiti izmjenu po predmetu ovrhe. Također, ako obveznik uzdržavanja ne ispunjava, u cijelosti ili djelomično svoju obvezu uzdržavanja dulje od tri mjeseca neprekidno od dana pokretanja ovršnoga postupka radi ostvarivanja uzdržavanja, dijete ima pravo na privremeno uzdržavanje Sukladno Zakonu o privremenom uzdržavanju (NN br. 92/14). Navedeno pravo djeteta traje sve dok obveznik uzdržavanja ne počne izvršavati obvezu uzdržavanja najmanje u iznosu koji je Zakonom određen kao iznos privremenog uzdržavanja, a najdulje do tri godine. Zahtjev za privremenim uzdržavanjem, podnosi se mjesno nadležnom Hrvatskom zavodu za socijalni rad.
Po prijavi roditelja Hrvatski zavod za socijalni rad će podnijeti kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu radi pokretanja kaznenog postupka protiv obveznika uzdržavanja zbog neplaćanja uzdržavanja za dijete.
Što je s bračnom stečevinom?
Sudski postupak radi razvrgnuća bračne stečevine, ukoliko bračni drugovi imovinske odnose nisu uredili sporazumno, pokreće se odvojeno od razvoda braka, kao zasebni sudski postupak.
Što učiniti ako sam pod utjecajem ozbiljne prijetnje za svoj život i zdravlje, majci izvanbračnog druga darovala nekretninu?
U tom slučaju Općinskom sudu možete sukladno Zakonu o obveznim odnosima uputiti tužbu radi utvrđenja ništetnosti ugovora o darovanju nekretnine, te zahtijevati vraćanje nekretnine u posjed i vlasništvo, ili pak, odgovarajuću naknadu u novcu prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke.
Istovremeno, temeljem Ovršnog zakona možete predložiti donošenje privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja predmetne nekretnine.