STRUČNI TIM

SOCIJALNE RADNICE

Uloga socijalnog radnika prilikom dolaska žrtve nasilja na smještaj je obaviti inicijalni razgovor tijekom kojeg se dobivaju informacije o razlozima dolaska na smještaj, prikupljaju potrebne informacije o doživljenom nasilju, upoznaje se s dostupnom dokumentacijom te prikupljaju socioanamnestički podaci koji su od važnosti za daljnji boravak u Domu. U toj fazi potrebno je voditi računa o zdravstvenom statusu i potrebama pristigle korisnice i njene djece kako bi se mogla organizirati i pružiti primjerena skrb u smislu prikladne prehrane, njege, potrebnih lijekova i dr. S prikupljenim informacijama socijalni radnik informira ostale članove stručnog i tehničkog tima (psiholog, pravnik, domaćice) kako bi svatko iz svoje domene individualno mogao pristupiti žrtvi, imajući u vidu njene potrebe.

U većini slučajeva, kao žrtve nasilja, uz majku su smještena i djeca. Budući je pravni status djeteta, nakon dolaska u Dom, vrlo često nedefiniran, socijalni radnik inicira postupke radi zaštite prava i dobrobiti djece (uglavnom odluke o roditeljskoj skrbi, kontakti s roditeljem s kojim ne živi i sl.), surađujući pri tom s pravnikom i psihologom Doma.

Radi lakše adaptacije na novonastale životne okolnosti vezano za smještaj u Dom, socijalni radnik odmah nakon smještaja djeteta utvrđuje njegov odgojno obrazovni status i kontaktira predškolske i školske ustanove, radi uključivanja djece u pedagoški i odgojno obrazovni proces, kako bi se ona što brže oporavila, a pritom stjecala nova znanja i socijalizacijske vještine. U odnosu na korisnice koje su smještene zajedno sa svojom djecom, neposredni rad socijalnog radnika uključuje  savjetovanje na planu razvijanja i poboljšanja njihovih roditeljskih kompetencija. Također, stručni rad je usmjeren i na stvaranje i održavanje pozitivne klime između korisnica, kao i na pomoć kod razrješenja problemskih situacija.

Sam savjetodavni, odnosno individualni rad zasniva se na informiranju i pomoći korisnicima ostvariti prava iz sustava socijalne skrbi, kao i prava iz drugih sustava te im pružiti pomoć i podršku prilikom njihove psihosocijalne rehabilitacije. Naglasak u radu sa korisnicama je razvijanje samostalnosti u ostvarivanju naprijed navedenih prava, kako bi se što prije osamostalile i pripremile za život izvan ustanove. S obzirom na individualne potrebe svakog korisnika na smještaju, prilagođava se pristup i rad sa istima te je krajnji cilj osposobiti i osamostaliti osobu za samostalan život bez nasilja. Navedeno uključuje suradnju sa raznim institucijama, prvenstveno CZSS i policijom te sudom, HZZZ-om, vrtićima, raznim nevladinim udrugama i dr.

PSIHOLOGINJE

Psihologinje su u radu s korisnicima prvenstveno usmjerene jačanju njihovih kapaciteta i pripremanju za samostalan život nakon izlaska iz Doma. Aktivnosti s korisnicima i njihovom djecom provode se kroz dva oblika rada, individualni i grupni.
INDIVIDUALNI RAD se provodi sa svrhom psihodijagnostike i pravilnog planiranja tretmana, za rješavanje specifičnih poteškoća u doživljavanju i ponašanju korisnika koje su ometajuće u svakodnevnom funkcioniranju i smanjuju kvalitetu života korisnika te za evaluaciju učinaka tretmana. Navedeno se ostvaruje kroz pružanje psihološke podrške i savjetovanja što obuhvaća rad na saniranju psihosocijalnih poteškoća te rad na razvijanju pozitivne slike o sebi, drugima i svijetu.

GRUPNI RAD provode psihologinje i socijalne radnice, a grupe se formiraju u skladu s karakteristikama osoba na smještaju. Redovito se održavaju tjedne radionice na kojima sudjeluju svi odrasli korisnici, a koriste se za razvoj zajedništva u grupi i suradničkih odnosa, podržavanja i osnaživanja korisnika, razvijanja aktivnog pristupa u suočavanju sa životnim poteškoćama, psihoedukaciju, usvajanje socijalnih i komunikacijskih vještina te za prevenciju rizičnog ponašanja. Svaka tri tjedna se provode grupne edukativne radionice za roditelje s temama koje su vezane za roditeljstvo i odgoj djece, a s ciljevima unapređenja roditeljskih vještina i rješavanja specifičnih odgojnih problema. Ovisno o uzrastu djece koja su na smještaju, provode se tjedne radionice za djecu školske dobi i/ili interaktivne radionice za roditelje i djecu predškolske dobi. Sadržaj i teme radionica za djecu su osmišljene tako da pomažu jačanju samopouzdanja i samopoštovanja, izgradnji socijalnih vještina i učenju načina suočavanja sa stresom.

Osim toga, rad psihologinja, u suradnji s ostalim članovima stručnog tima uključuje sve aktivnosti koje se odnose na socijalnu skrb i psihosocijalnu rehabilitaciju (prijam i otpust korisnika, evaluacija i praćenje, radne aktivnosti, prateći programi, organiziranje slobodnog vremena korisnika) i na brigu o zdravlju (praćenje općeg zdravstvenog stanja i organiziranje zdravstvenih usluga).

PRAVNICA

Uloga pravnice u Domu jest pružiti korisnicima potrebnu pravnu i stručnu podršku prilikom rješavanja njihovih obiteljsko pravnih problema. Savjetovanje se proteže na sva pravna područja od radnih odnosa do kaznenih i prekršajnih postupaka, ovrha i sl.
Cilj je da korisnici što lakše savladaju sve korake koje trebaju napraviti na putu do svog cilja: razvod braka, povjeravanje djece na čuvanje i odgoj, sva pitanja vezano za postupak donošenja odluke o susretima i druženjima s roditeljem kojem dijete nije dodijeljeno na skrb, pomoć u komunikaciji s policijom, informiranje o stadiju postupka protiv počinitelja, priprema za svjedočenje u okviru prekršajnog ili kaznenog postupka i sl.
Što se tiče samog rada s korisnicima Doma, pravnica im je kontinuirano tijekom tjedna na usluzi. Radi se isključivo individalno savjetovanje, odnosno koriste se metode specifične za individualni pristup i to ovisno o specifičnostima i potrebama pojedinog korisnika. Osim navedenih metoda, prilikom individualnog rada s korisnicima koristi se i tehnika osnaživanja, kao i izrada hodograma potrebnih radnji kako bi korisnicima bilo lakše savladati sve korake na putu do cilja.

Dio stručnog rada odnosi se i na svakodnevnu suradnju s ostalim stručnim suradnicima Doma koja služi pravilnom planiranju, provedbi i evaluaciji tretmana za svakog korisnika, odnosno pojedinu obitelj. Cilj suradnje jest osiguravanje dostupnosti stručne pomoći i podrške kroz cijelo vrijeme boravka u Domu, kroz nekoliko aktivnosti.