Na koji se način žrtve obiteljskog nasilja smještavaju u vašu Ustanovu?
Žrtve obiteljskog nasilja smještavaju se u našu Ustanovu temeljem zahtjeva Hrvatskog zavoda za socijalni rad, odnosno na zahtjev policije ukoliko se radi o hitnom postupanju.
Kojem se zavodu za socijalni rad treba prijaviti obiteljsko nasilje?
Za obiteljsko nasilje nadležan je područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad prema mjestu prebivališta žrtve obiteljskog nasilja.
Međutim, gdje god da se nađete, Zavod i policija će postupati kako bi Vas zaštitili.
Koliko dugo žrtva obiteljskog nasilja može boraviti u Domu?
Sama duljina boravka u Domu određena je Zakonom o socijalnoj skrbi koji određuje da boravak može trajati do 6 mjeseci, iznimno do godinu dana. Prilikom dolaska u Dom, sa žrtvom obiteljskog nasilja zaključuje se ugovor o privremenom smještaju.
Koliko iznose troškovi smještaja, odnosno u kojem iznosu žrtve obiteljskog nasilja participiraju u troškovima smještaja?
Troškovi smještaja se u cijelosti podmiruju iz sredstava Doma te žrtva obiteljskog nasilja nije dužna participirati u troškovima smještaja.
Kako pokrenuti postupak razvoda braka?
Postupak razvoda braka uređen je Obiteljskim zakonom koji je podložan promjenama te je uvijek potrebno provjeriti jesu li nastupile promjene zakona, a s obzirom na trenutak kada biste pokrenuli proceduru.
Prema trenutno važećem Obiteljskom zakonu (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23):
Razvod braka tužbom može zahtijevati bračni drug, a oba bračna druga sporazumnim zahtjevom.
Muž nema pravo na tužbu za razvod braka za vrijeme trudnoće žene ili dok njihovo dijete ne navrši godinu dana života. Ukoliko Bračni drugovi imaju zajedničku maloljetnu djecu dužni su prije pokretanja sudskog postupka za razvod braka, sudjelovati u postupku obveznog savjetovanja koje provodi nadležni područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
Svrha obveznog savjetovanja je upoznavanje bračnih drugova s mogućnošću upućivanja u obiteljsko odnosno bračno savjetovalište, upoznavanje s pravnim i psihosocijalnim posljedicama razvoda braka, upućivanje u dobrobit djeteta prilikom donošenja odluka u brakorazvodnom sporu, informiranje o izradi plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Obiteljska medijacija ne provodi se u slučajevima obiteljskog nasilja.
Što je plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi?
Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi pisani je sporazum kojim su roditelji dogovorili zajedničko ostvarivanje roditeljske skrbi. Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sadrži: mjesto i adresu stanovanja djeteta; vrijeme koje će dijete provoditi sa svakim od roditelja; način razmjene informacija u vezi s davanjem suglasnosti i pristanka pri donošenju odluka važnih za dijete, način razmjene važnih informacija o djetetu, visini uzdržavanja djeteta; način na koji će rješavati buduća sporna pitanja te mogu urediti i druga pitanja koja smatraju bitnim za dijete.
Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi stječe svojstvo ovršne isprave, ovjerom i odobrenjem suda. Zajedničko ostvarivanje roditeljske skrbi može biti uređeno i odlukom suda koja se temelji na sporazumu roditelja koji su postigli u postupku na sudu.
Kome se dostavlja tužba (sporazumni zahtjev za razvod braka)?
Temeljem Zakona o parničnom postupku, tužba se dostavlja Općinskom sudu prema mjestu prebivališta tuženika, no ista se u slučaju uzdržavanja može dostaviti i Općinskom sudu na čijem području prebivalište ima tužitelj.
Kako se prilikom razvoda braka odvija postupak na sudu?
Nakon što zaprimi tužbu, sud na prvo ročište poziva tužitelja, tuženika i predstavnika Zavoda za socijalni rad. Nadležni Zavod za socijalni rad imenuje posebnog skrbnika koji zastupa interese maloljetnog djeteta.
U sudskom postupku sud utvrđuje da li su ispunjene pretpostavke za razvod braka: da li su bračni odnosi teško i trajno poremećeni ili je od prestanka bračne zajednice protekla godina dana ili oba bračna druga sporazumno zahtijevaju razvod braka.
Ukoliko bračni drugovi imaju maloljetnu zajedničku, posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti, sud je dužan u odluci o razvodu braka odlučiti i o sadržajima roditeljske skrbi. Roditelj može samostalno ostvarivati roditeljsku skrb, potpuno, djelomice ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu, samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti. U ostalim odlukama o razvodu braka sud može odlučiti i o uzdržavanju bračnog druga ako se takav zahtjev postavi.
Za napomenuti je da u postupku razvoda braka sud ne odlučuje o imovini bračnih drugova budući da je to poseban postupak ili predmet nagodbe bračnih drugova izvan suda.
O čemu se odlučuje prilikom razvoda braka?
U svojoj presudi o razvodu braka sud odlučuje o samoj činjenici razvoda braka, o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti, susretima i druženjima drugog roditelja s malodobnim djetetom, te uzdržavanju malodobnog djeteta, odnosno djece.
Čije mišljenje sud posebice uzima u obzir prilikom određivanja sadržaja roditeljske skrbi?
Prilikom određivanja sadržaja roditeljske skrbi sud posebice uzima u obzir mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Stranka koja je nezadovoljna prijedlogom Zavoda o sadržajima roditeljske skrbi ( s kim će dijete živjeti, susreti i druženja… ), može tražiti i vještačenje, no u tom slučaju mora predujmiti i troškove vještačenja.
Što napraviti ukoliko su bračni odnosi poremećeni, a bračni drugovi ne žele razvod braka?
U tom slučaju Obiteljski zakon omogućuje da Općinski sud donese odluku o sadržajima roditeljske skrbi ( s kim će dijete živjeti, susreti i druženja, uzdržavanje… ) bez donošenja presude o razvodu braka.
Kako regulirati sadržaje roditeljske skrbi u slučaju prekida izvanbračne zajednice?
Jednako kao i kod razvoda bračne zajednice, ukoliko se traži donošenje odluke s kojim će roditeljem malodobno dijete živjeti, susretima i druženjima, te uzdržavanju, zainteresirana stranka će podnijeti tužbu, slijedom čega će sud provesti parnični postupak.
Ukoliko zainteresirana strana želi da sud donese odluku o tome s kim će dijete živjeti, te susretima i druženjima, ali ne i o uzdržavanju, u tom će slučaju Općinskom sudu podnijeti prijedlog o kojem će sud odlučivati u izvanparničnom postupku.
Da li odluke o sadržajima roditeljske skrbi moraju važiti isključivo po pravomoćnosti presude ( u slučaju parničnog postupka ), odnosno rješenja ( u slučaju izvanparničnog postupka ) ili se sudske odluke mogu izvršavati i prije pravomoćnosti?
Tužitelj (parnični postupak), odnosno predlagatelj (izvanparnični postupak), prilikom podnošenja tužbe (prijedloga) ali i tijekom trajanja postupka može zahtijevati donošenje privremenog rješenja kojim bi se do pravomoćne sudske odluke reguliralo pitanje sadržaja roditeljske skrbi (s kim će maloljetno dijete živjeti, susreti i druženja, uzdržavanje).
Prednost privremenog rješenja je što eventualna žalba ne odgađa njegovo izvršenje. Zahtjev za donošenje privremene mjere može se podnijeti i prije podnošenja tužbe ali njezino donošenje podnositelj mora opravdati podizanjem tužbe u roku od tri mjeseca od donošenja rješenja o privremenoj mjeri.
Koji je minimalni iznos koji sud može odrediti za uzdržavanje maloljetne djece?
Temeljem članka 314. Obiteljskog zakona minimalni iznos koji je dužan platiti roditelj s kojim dijete ne živi određuje se u postotku od prosječne mjesečne isplaćene plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu, i to:
za dijete do 6 godina 17% prosječne plaće
za dijete od 7 do 12 godina 20% prosječne plaće
za dijete od 13 do 18 godina 22%
no međutim, ako je obveznik uzdržavanja dužan uzdržavati više djece, obveza uzdržavanja može biti određena i u manjem iznosu od gore navedenih, ali tako da ne bude manja od jedne polovice gore spomenutih iznosa.
Što učiniti ako sam pod utjecajem ozbiljne prijetnje za svoj život i zdravlje, majci izvanbračnog druga darovala nekretninu?
U tom slučaju Općinskom sudu možete sukladno Zakonu o obveznim odnosima uputiti tužbu radi utvrđenja ništetnosti ugovora o darovanju nekretnine, te zahtijevati vraćanje nekretnine u posjed i vlasništvo, ili pak, odgovarajuću naknadu u novcu prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke.
Istovremeno, temeljem Ovršnog zakona možete predložiti donošenje privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja predmetne nekretnine, za čiju provedbu su nadležni zemljišno knjižni odjeli Općinskih sudova