Prisustvovali smo 19. ožujka 2013., u hotelu Dubrovnik u Zagrebu, regionalnoj konferenciji „Imenovanje, definiranje i sankcioniranje ekonomskog nasilja nad ženama u intimnim vezama“. Koferencija je rezultat istoimenog projekta koji je financiran od strane Europske komisije u Bruxellesu Western Balkans and Turkey: Civil Society Facility: Partnership Actions – Empowermnet of Women EuropeAid/131114/C//ACT/MULTI. Sufinancirali su ga Ured za udruge Vlade RH i Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva. Voditeljice projekta su:
– Sanja Sarnavka, Udruga „B.a.B.e“ iz Hrvatske: glavna voditeljica projekta
Voditeljice projekta iz partnerskih organizacija su:
– Fedra Idžaković, „Prava za sve“, Bosna i Hercegovina;
– Elena Triffonova, „Fondacija za rodna istraživanja“, Bugarska;
– Ljiljana Raičević, „Sigurna ženska kuća Podgorica“, Crna Gora;
– Svetlana Stefanović, „Europski pokret“, Srbija
– Željka Markulin iz organiazcije BaBe!
Ksenija Klasnić, znanstvena novakinja, Odsjek za sociologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu govorila je o rezultatima kvalitativnog i kvantitativnog istraživanja.
Samo u Hrvatskoj je provedeno kvalitativno istraživanje na reprezentativnom uzorku žena u intimnim vezama u dobi od 18 do 89 godine. Uglavnom, ekonomsko nasilje jest prisutno i može se zaključiti da se višekratno dogodilo svakoj četvrtoj ženi. Isti rezultat dobiven je i za fizičko nasilje. Različiti su oblici ekonomskog nasilja koje se javlja u Hrvatskoj. Neki od njih su: prigovaranje zbog načina trošenja vlastitog novca; bez znanja partner uzima partneričin ili zajednički novac; tjera partnericu da laže o cijeni nečega što je kupila, itd. Vrlo ozbiljni problemi postoje kad par živi u nekretnini koja glasi na obitelj partnera ili njega samog. Partnerice tokom godina ulažu u nekretninu a onda jednog dana saznaju da nemaju pravo niti na najmanji dio nekretnine ukoliko dođe do raskida veze. U mlađih osoba zabrinjavajuća je pojava da partneri troše novac na kockanje i klađenje. Sve rezultate istraživanje s detaljnim podacima može se naći u knjizi koja je dostupna u BaBama.
U nastavku konferencije govorili su stručnjaci i stručnjakinje iz regije o specifičnim aspektima ekonomskog nasilja: Iz institucionalne perspektive Hajrija Hadžiomerović-Muftić, federalna tužiteljica Federacije BiH; Iskustva u radu sa ženama žrtvama ekonomskog nasilja Miroslav Knežević, direktor Centra za posredovanje Crne Gore; Ekonomsko nasilje nad ženama u Srbiji Vesna Jarić, koordinatorica projekta “Integrisani odgovor na nasilje nad ženama u Srbiji”, UNDP Srbija te Socijalni aspekti ekonomskog nasilja – slučajevi iz Bugarske, Antonia Radeva-Fileva, vijećnica Općine Dimitrovgrad.