VoxFeminae: Nasilje nad starijim ženama je društveno nevidljivo

Piše: Tihana Bertek

Foto: Anna Shvets, Pexels

Udruga B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran u četvrtak, 7. srpnja predstavila je dvogodišnji projekt „puSHEd – protect, understand, support: help the elderly“ (financiran sredstvima EU), koji provodi u partnerstvu s Gradom ZagrebomZakladom Zajednički put i Domom za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja „Duga-Zagreb“. Cilj projekta je, kako navodi njegova voditeljica Petra Kontić, prevencija i suzbijanje nasilja prema ženama starije životne dobi kroz podizanje svijesti javnosti, ali i poboljšanje odgovora zajednice na ovaj oblik nasilja.

Prošlog mjeseca, u povodu Svjetskog dana svjesnosti o zlostavljanju starijih osoba koji se obilježava 15. lipnja, UN je upozorio kako je pandemija bolesti Covid-19 u mnogim zemljama dovela do porasta nasilja prema starijima i njihovog sve većeg zanemarivanja. Podaci MUP-a pokazuju da je i u Hrvatskoj, uslijed ograničavanja fizičkih i socijalnih kontakata, došlo do porasta obiteljskog nasilja, posebno nad ženama i drugim ranjivim članovima obitelji kao što su stariji i osobe s invaliditetom (u 2020. godini evidentirano je 1095 žrtava obiteljskog nasilja prema starijima od 65). Osim toga, važno je imati na umu da je, kako piše Sindikat umirovljenika Hrvatske, svaka treća osoba starija od 65 godina u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, te da prevare starijih rastu proporcionalno sa siromaštvom u društvu budući da ne postoji sustavna zaštita ranjivih skupina.

Nažalost, kako upozorava Pučka pravobraniteljica, Hrvatska raspolaže vrlo ograničenim podacima vezanim uz porast nasilja nad starijima, stoga je teško pravovremeno i adekvatno reagirati. Istovremeno, crna kronika prepuna je naslova o prevarenim, pokradenim ili zlostavljanim osobama starije životne dobi, no takvo izvještavanje temelji se na senzacionalizmu i ne ulazi u dublju analizu problema.

Stručnjaci upozoravaju da su takvi slučajevi samo vrh sante leda budući da velik broj slučajeva ostaje neprijavljen. I na predstavljanju projekta, pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter potvrdila je da je nasilje nad starijim ženama nedovoljno istraženo te da je potrebno potaknuti veće prijavljivanje kako bi se u konačnici nasilje preveniralo. Podsjetila je i da je 2018. godine, na prijedlog prošle pravobraniteljice Lore Vidović, zanemarivanje osoba starije životne dobi uvršteno u Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji. Ipak, zasad ne postoji nikakva međunarodna konvencija ili strateški dokument o pravima starijih osoba, dodaje Šimonović Einwalter.

Jedno od rijetkih istraživanja pojavnosti nasilja u starijoj dobi provela je udruga S.O.S. Virovitica u pet slavonskih županija 2018. godine, a istraživanje je pokazalo da su starije osobe ponajviše izložene različitim oblicima psihičkog nasilja (primjerice, podizanje glasa, okrivljavanje, odbijanje razgovora, vrijeđanje). Zaklada Zajednički put također je provela nekoliko istraživanja, uključujući istraživanje ljudskih prava starijih osoba u Gradu Zagrebu (2012.) i istraživanje unutar zagrebačkih domova za starije (2020.) koje je pokazalo da i korisnice/i i osoblje rijetko prepoznaju ponašanja koja bi se mogla okarakterizirati kao nasilje.

Dodatni problem je što same osobe koje doživljavaju obiteljsko nasilje rijetko to prijavljuju. Prijave u velikoj mjeri dolaze od susjeda, a rjeđe od drugih članova obitelji (npr. suprug, sin, snaha) budući da su upravo oni često počinitelji. Razloga neprijavljivanja je mnogo – od srama i straha do nepovjerenja u institucije. Upravo zbog ovog potonjeg starije osobe ponekad se radije odlučuju obratiti specijaliziranim udrugama ili institucijama kao što je Zaklada Zajednički put. No i kod njih, navodi upraviteljica Ines Vrban, to se uglavnom događa neizravno, primjerice na umjetničkim ili nekim drugim radionicama, kada traumatična iskustva možda i nehotice isplivaju na površinu. Vrban dodaje da je ekonomska ovisnost starijih osoba važan faktor u neprijavljivanju nasilja, no primjećuje i da se „novije generacije“ starijih žena lakše odlučuju na razvod braka od nasilnog partnera, što u prošlosti nije bio slučaj.

Doria Jukić iz Doma za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja „Duga-Zagreb“ predstavila je njihovo SOS telefonsko savjetovalište za starije žrtve obiteljskog nasilja, koje djeluje već dvije godine u zasebnom terminu (radnim danom 8:30 – 11:30) u sklopu njihovog postojećeg savjetovališta. Predstavljajući analizu rada savjetovališta, Jukić je – kao i predstavnice ostalih partnerskih organizacija/institucija na projektu – istaknula da većinu korisnica čine žene (razloge bi trebalo detaljnije proučiti, bilo da je riječ o duljem životnom vijeku žena ili slabijoj sklonosti muškaraca da potraže pomoć). Korisnice su se najviše žalile na nasilje/uznemiravanje od strane vlastitih sinova, no česti su i problemi s imovinom, zanemarivanje (u obitelji ili domu za starije) i uznemiravanje od strane nepoznatih ljudi („lovci za nekretnine“).

S obzirom na sve navedeno, udruga B.a.B.e. (koja također nudi besplatnu pravnu i psihološku pomoć) je, sukladno propozicijama natječaja, predložila projekt koji kroz različite aktivnosti adresira probleme starijih žena žrtava nasilja. U naredne dvije godine partnerice će raditi analizu potreba, razviti smjernice i trening module te provesti treninge za stručnjake/inje koji/e rade sa starijim ženama žrtvama nasilja, razmjenjivati znanje i primjere dobre prakse te podizati svijesti o ovom problemu.

Test preuzet s Vox Feminae mrežnog portala: https://voxfeminae.net/vijesti/nasilje-nad-starijim-zenama-je-drustveno-nevidljivo/